Istra
Istra
Istra je najveći hrvatski i jadranski poluotok a obuhvaća površinu od 3.476 km². Najveći dio (3.130 km² / 90% površine), pripada Republici Hrvatskoj. Vrlo mali dio Istre, tek sjeverna strana Miljskoga poluotoka, pripada Republici Italiji. Slovensko primorje s Koparskim zaljevom i dijelom Piranskoga zaljeva, dio je Republike Slovenije.
Dužina istarske obale, zajedno s otocima i otočićima iznosi 539 km. Zapadna je obala Istre razvedenija, i duga, zajedno s otocima, 327 km. Istočna je obala, zajedno s otočićima, duga 212 km. Obala je bogata uvalama ili dubljim zaljevima ali i riječnim ušćima. Ispred obale Rovinja i Poreča se nalazi Brijunsko otočje.
Naziv Istra prema nekim izvorima potječe od ilirskog plemena Histri, koje je živjelo na tom području. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda (177 g.prije Krista).
Istru kroz burnu povijest povezuje tri velike europske kulture: slavenska, romanska i germanska. Svaka kultura, svaki narod (Liburni, Histri, Grci, Kelti, Rimljani, Ostrogoti, Bizantinci, Langobardi, Hrvati, Franci, Mlečani, Austrijanci, Talijani ... ) koji su prolazili ovuda ostavili su upečatljiv trag.
Što se tiče istarske vegetacije može se isticati da duž obale i na otocima prevladavaju borove šume i makija, koju krase stabla crnike i planike ali i maslinici. Na Učkoj i Ćićariji, iznad 500 metara nadmorske visine uspijeva bukova šuma.
U Istri vlada sredozemna klima tako da su ljeta topla i suha, zime su blage i ugodne, no duž obale postupno se mijenja klima prema unutrašnjosti i prelazi u kontinentalnu, zbog hladnoga zraka koji struji s planina i zbog blizine Alpa.
Tako povoljnim zemljopisnim položajem, gotovo u srcu Europe, Istra je oduvijek predstavljala most koji je povezivao srednjoeuropski kontinentalni prostor s mediteranskim.
