Otoci
Otok Mljet
Otok Mljet je stoljećima golicao pažnju povjesničara, pustolova, ali i svećenstva. U vrijeme rimske kolonizacije na ovom su otoku sagrađene utvrde i bazilike, a u 1. je stoljeću sagrađena i palača od koje još uvijek postoje arheološki ostaci. Mljet je poseban zbog svoje ljepote, neobičnog biljnog i životinjskog svijeta, ali i bujne vegetacije zbog koje je nazivan zelenim otokom. Njegov sjeverozapadni dio je proglašen Nacionalnim parkom još 1960. godine ponajviše zbog hridina i brojnih otočića, sustava slanih jezera, guste šume koja broji čak 5 vrsta drveća te prekrasnih brda s kojih se proteže pogled na more i okolne otoke.
Fenomen slanih jezera je poznat i u svijetu s obzirom da su ova jezera prije nekih 10.000 godina bila slatkovodna. Veliko jezero je duboko 46 m, a malo čak 29 m.
Otok je poznat i po bujnoj vegetaciji koja dopire sve do obale te brojnim životinjskim vrstama od kojih su najistaknutije ptice pjevice, mungosi, orao zmijar, a tu se donedavno nastanila i divlja svinja.
Specifičnost Mljeta čini i otočić Sv. Marije usred Velikog jezera koji u nastanili benediktinci još u 12.st. Na otoku nije živjelo stanovništvo već samo svećenstvo i to sve do 19. st. kada Napoleon ukida djelovanje samostana.
Ovo područje je poznato i po živopisnoj narodnoj nošnji, naročito ženskoj koja je bila ponajviše crvene boje, a posebnu su draž činile crvene cipelice te marama s tipičnim mljetskim vezom.
Na otoku je uzgajan i dudov svilac pa se prilikom svečanosti odijevala svilena odjeća.
